22. - 23.04.2006.
"A�KOV KUP"
ZAGREB - CROATIA

KUP HRVATSKE
Br. 1

SPRINT KUP HRVATSKE
Br. 2

OSNOVNA
POZIV
VIJESTI
DJE�JA TRKA
SMJE�TAJ
MJESTO OKUPLJANJA
STARTNE LISTE
REZULTATI
O REGIJI
OK "VIHOR"


ZAPRE�I� I OKOLICA




Zapre�i�
Grad Zapre�i�, sredi�te cijeloga kraja, nalazi se 17 kilometara zapadno od Zagreba, na nadmorskoj visini od 130 metara. Na regionalnoj je cestovnoj i �eljezni�koj prometnici, te uz me�unarodnu �eljezni�ku prugu koja vodi od Zagreba do Ljubljane i dalje u srednju i zapadnu Europu. U gradu s vi�e od 20.000 stanovnika u gospodarstvu prete�u industrija keramike, porculana i vatrostalnih proizvoda, kemijska i kovinska industrija, proizvodnja tehni�kog plina.

Novi dvori Jela�i�evi

Sam grad Zapre�i� i njegova neposredna okolica nudi vi�e atraktivnih turisti�kih sadr�aja. Najljep�i su i najzanimljiviji, dakako, dvorci. Ponajprije valja spomenuti Nove dvore Jela�i�eve, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne ba�tine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od sredi�ta Zapre�i�a (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju. Jedinstveni su primjer o�uvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Iako izuzetno vrijedna ba�tina, Novi su dvori nakon 1945. godine bili prepu�teni propadanju i zubu vremena, da bi se 1991. godine po�elo s djelomi�nom obnovom.


Spomeni�ku i gospodarsku cjelinu Novi dvori, na povr�ini od 20,5 hektara, �ine dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jela�i�, perivoj, vo�njak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemlji�te i park-�uma. Curia nova, Novi dvori, spominju se pod tim imenom ve� potkraj XVI. stolje�a, kao jedna od plemi�ko-vlastelinskih kurija susedgradsko-stubi�kih posjeda, u vlasni�tvu Zrinskih, vlasnika Susedgrada (Starih dvora). Ipak, u sudski ovjerenu dokumentu iz 1852. godine kao doba njihova utemeljenja novodi se 1611. godine. Dvorac je tada zapravo bio obi�na jednokatna plemi�ka kurija, sagra�en uglavnom od drveta.


Ban Josip Jela�i�
Josip Jela�i� (1801. - 1859.) bio je imenovan hrvatskim banom 1848. godine i tu je funkciju imao sve do svoje smrti. U povijesti je ostao upam�en i kao ban koji je 1848. godine ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj. U drugoj polovici XIX. stolje�a na glavnom zagreba�kom trgu bio mu je podignut spomenik, rad be�kog umjetnika Antona Fernkorna. Poslije drugog svjetskog rata spomenik je uklonjen i raskomadan. Na sre�u, o�uvan je, obnovljen i 1990. godine vra�en na sredi�nji trg, kojem je ponovno vra�eno i Jela�i�evo ime.

Vlasnici Novih dvora bili su Zrinski, �ikulini, Sermagei, Festeti�i i grofovi Erd�dy, od kojih ih je 1851. godine kupio hrvatski ban Josip Jela�i�. U vlasni�tvu obitelji Jela�i� Novi su dvori ostali do 1934. godine, kada su ih k�eri �ure Jela�i�a, Vera i Anka, oporukom i dobrotvornom zakladom ostavile hrvatskom narodu.

Ban Josip Jela�i� dao je dograditi i preurediti i dvorac i cijelo imanje. U isto�nom dijelu dvorac je dogra�en za 18 metara, pro�iren je i preure�en kat dvorca, prekriven je crijepom, ure�en je veliki podrum i pro�elje. Oko dvorca ure�en je i perivoj. Godine 1855. Jela�i� je na livadi pokraj dvorca sagradio neogoti�ku kapelu sv. Josipa. Kada je iznenada, u rujnu 1855. godine, u �e�koj umrla Jela�i�eva devetomjese�na k�erkica Ana, u kapeli je na brzinu izgra�ena grobnica u kojoj je sahranjena. U tu su grobnicu kasnije sahranjeni i sam ban Josip Jela�i�, 26. svibnja 1859. godine i njegov brat Antun, 1875. godine. Poslije 1945. godine sav je inventar iz kapele nestao, kasnije je bila oskrvnjena i grobnica. U velja�i 1991. godine, prije po�etka obnove kapele, posmrtni su ostaci privremeno preneseni na Mirogoj, a u listopadu 1992. godine polo�eni su u obnovljenu obiteljsku grobnicu. Tu je neogoti�ku obiteljsku grobnicu od bijelog kamena (donijetog s katedrale poslije potresa koji ju je te�ko o�tetio), po projektima H. Boll�a, sagradio kipar I. Franz 1884. godine. Grof �uro Jela�i� dao ju je napraviti u skladu s oporukom svoga brata Josipa.

Sa�uvani i djelomi�no obnovljeni gospodarski objekti tako�er su vrijednost Novih dvora. Okrugla "vr�ilnica" je najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potje�e iz XVII. stolje�a. Nekada�nje spremi�te plodina, trokatna �itnica, ure�eno je 1987. godine kao Galerija "Matija Skurjeni". U njoj je stalni postav slika znamenitog umjetnika naive Skurjenija, kao i povijesna foto-izlo�ba "Novi dvori Jela�i�evi".

Od dvorca do dvorca

Dvorac Lu�nica
jednokatno je barokno zdanje. Podignut je po�etkom XVIII. stolje�a. Udaljen je jedan kilometar od Zapre�i�a i spomenik je prve kategorije. Neko� je bio u posjedi obitelji Rauch. Ima tri krila, tlocrt je u obliku slova U. Njegovo je srednje krilo nagla�eno rizalitom, a na uglovima cilindri�nim kulama. Iznad glavnog ulaza, koji se nalazi nasuprot parku, prostrani je balkon. Na pro�eljima dvorca, iznad prozora, reljefno su napravljena razli�ita poprsja. U dvorskoj je kapeli oltar iz doba rokokoa. Spomenik je prve kategorije.


Dvorac Janu�evec, �est kilometara zapadno od Zapre�i�a, najljep�i je klasicisti�ki dvorac u Hrvatskoj. Dao ga je graditi, po svemu sude�i oko 1830. godine, general Vrkljan, ministar Marije Lujze, nadvojvotkinje od Parme, druge Napoleonove �ene. Planove je vjerojatno izradio B. Felbinger. Kasnije, 1845. godine, dvorac je kupio E. Corberon, a potom je �esto mijenjao vlasnike. U svibnju 1945. godine stradao je od eksplozije. Gra�evinska obnova je obavljena. Tlocrt dvorca je pravokutan, glavna os u smjeru sjever-jug nagla�ena je porticima sa stupovima, a na zapadnoj se strani nalazi lo�a. Sredi�nja okrugla dvorana ima kupolu promjera osam metara, a visoka je 11 metara. Neke su prostorije dvorca Janu�evec bile ukra�ene zidnim slikama veduta razli�itih gradova. Uz dvorac se nalazi park. Spomenik je nulte kategorije.

Sedam kilometara od Zapre�i�a nalazi se dvorac Ladu�. Sagradio ga je, za vlasnika imanja Ladu�, baruna Vladimira Vranyczanyja, arhitekt K. Waidman 1882. godine. To je jednokatni dvorac s altanom na pro�elju. Sve�ano dvokrilno stubi�te, s kamenim balustradama, vodi na prvi kat. Tamo je stropove sjajnim dekoracijama oslikao Ivan Klausen. Prostor pred dvorcem krasi vrt francuskog tipa.

Barokni dvorac obitelji Or�i� u Gornjoj Bistri podignut je u drugoj polovici XVIII. stolje�a. To je jednokatno zdanje, skladnih proporcija, tlocrtno izgra�eno u obliku slova U, s reprezentativnim portalom i s dvorskom kapelom postrance. U sredi�njoj ovalnoj dvorani nalaze se iluzionisti�ke slike mitolo�kog sadr�aja iz 1778. godine. Oko dvorca je prostrani park s alejom. Spomenik je nulte kategorije.

Dvorac Jakovlje isti�e se parkom skulptura na otvorenom.






Crkve zapre�i�kog kraja


Nisu samo dvorci turisti�ki adut zapre�i�kog kraja. Vrijedi vidjeti i druge povijesne i kulturne spomenike. U samom gradu Zapre�i�u nalazi se spomen obilje�je poginulima u Domovinskom ratu, rad akademskog kipara Drage Grgasa - Belog, tu je i spomenik Anti Kova�i�u, autora Jure �aje, a valja pogledati i parkovne skulpture Lopati�a, Von�ine i Grgasa. U Brdovcu, tri kilometara sjeverozapadno od Zapre�i�a, koji se prvi puta spominje 1334. godine, nalazi se barokna �upna crkva sv. Vida i zvonik s pu�karnicama. U Brdovcu je 1973. godine utemeljen Zavi�ajni muzej s povijesnom i etnografskom zbirkom. U sastavu muzeja djeluje i Likovni salon. U baroknoj �upnoj crkvi sv. Jurja u Donjoj Pu��i, sedam kilometara sjeverno od Zapre�i�a, sa�uvana su tri klasicisti�ka oltara, propovjedaonica i klupa, te dva kale�a iz XVIII. stolje�a. U kapeli Majke Bo�je �islavske nalazi se barokni glavni oltar iz 1722. godine, dva oltara u rokoko stilu, propovjedaonica s oslikanim evan�elistima, ciklus slika kri�nog puta. Uz glavnu je cestu barokni kameni kip sv. Florijana iz 1778. godine.

U Mariji Gorici, devet kilometara od Zapre�i�a, �upna je (neko� franjeva�ka) crkva sv. Marije od Pohoda iz sredine XVIII. stolje�a. Ta barokna crkva ima �etverokutno sveti�te, uz koje je sakristija, te zvonik uz glavno pro�elje. U crkvi se nalazi drveni goti�ki kip Madone, iz prve polovice XV. stolje�a, nadgrobna plo�a s reljefom ogulinskog kapetana M. Mogori�a iz 1679. godine, barokni kameni glavni oltar, te drveni oltari, ispovjedaonice, propovjedaonica (iz 1762. godine), orgulje (iz 1759. godine). Nedaleko od crkve je �upna kurija, te spomenik knji�evniku A. Kova�i�u, rad V. Radau�a.

Crkva sv. Nikole u Poljanici podignuta je 1631. godine, a obnovljena 1925. Spomenik Augustu �enoi nalazi se u Jablanovcu, a vrijedno je posjetiti i razgledati i poznate Kamene svatove.

Povijesni i kulturni spomenici op�ine Dubravica su �upni dvor u Rozgi, spomenik nulte kategorije, crkva sv. Ane u Rozgi iz 1842. godine, kapela na mjesnom groblju u Rozgi, �iji dio gra�evina potre�e iz 1609. godine. Dubravica je rodno mjesto Pavla �toosa, na �ijoj se rodnoj ku�i nalazi spomen-plo�a. Prirodne znamenitosti u op�ini Dubravica su eko nalazi�te biljke meso�derke i �uma Cret u Lugarskom brijegu.

Op�ina Luka, pak, puna je tipi�nih zagorskih bre�uljaka, potoka, mo�vara i �umaraka. Taj je kraj vrlo pogodan za izlete, rekreacijsko pje�a�enje i ribolov. U Luci je i poznato izleti�te "Dva potoka", Ulica B. Masnjaka 122, tel: +385 1 3393-484, koje pru�a usluge seoskog turizma.

�uvanje tradicije

U Zapre�i�u i okolici njeguju se stari narodni obi�aji i �uva etnolo�ko blago. Svoj doprinos tome, osim udruga koje su si to stavile u zada�u, daju i zapre�i�ke ma�oretkinje "Jela�i�ke" i "Plemi�ka mlade� Zapre�i�a", koja rasko�nim balskim haljinama, �asni�kim uniformama i plesovima podsje�a na povijest, na Jela�i�eve dane.

Na podru�ju Brdovca djeluju dva kulturno-umjetni�ka dru�tva: "Janu�evec" i "Mihovil Kru�lin". Nadaleko je poznat i �upski pjeva�ki zbor "Svetog Vida". U op�ini Luka djeluju ma�oretkinje "Lu�anke", kao i limena glazba.

Zapre�i� i okolica doma�ini su i organizatori brojnih tradicionalnih i prigodnih kulturnih, zabavnih i sportskih priredbi. U svibnju i listopadu, povodom obljetnica smrti i ro�enja bana Josipa Jela�i�a, odr�avaju se Jela�i�evi dani, niz prigodnih manifestacija. U velja�i se odr�ava "Fa�ni�ki �pancir". U srpnju se, uz zagreba�ku Me�unarodnu smotru folklora, organiziraju "�etela�ke sve�anosti". Od sportskih priredbi valja spomenuti dr�avno prvenstvo u motokrosu na Pepa�evom bregu u Savskom Marofu, koje se tradicionalno odr�ava na Uskrsni ponedjeljak, prvenstvo u motornom letenju zmajevima u svibnju, konji�ki turnir u organizaciji "Trajbar teama" u svibnju i listopadu, stolnoteniski turnir "Memorijal Jo�e Vogrinca" u lipnju, biciklisti�ku utrku Memorijal V. Horvati�a u rujnu.

U op�ini se Luka svake godine odr�ava tradicionalno veliko pro�tenje uz blagdan svetog Roka. Organiziraju se i vesele fa�ni�ke povorke.

Ornitolo�ki rezervat
I ljubitelji prirode i rekreativci do�i �e na svoje u zapre�i�kom kraju. Ju�no od sredi�ta Zapre�i�a, prema Savi, nalazi se jezero Zajarki, nastalo iskapanjem �ljunka. Jo� dalje prema Savi posebni je ornitolo�ki rezervat Zapre�i� - Sava. Obrastao je �umom, gustom niskom vegetacijom, koju presijecaju mo�varne livade. Posebno je zna�ajan za gnije��enje i seobu ptica. Obli�nje rijeke Krapina i Sava s rukavcima, ba� kao i spomenuto jezero Zajarki, na kojem postoji ekonomski ribnjak, pravi su raj za sportske ribolovce. U Zapre�i�u djeluju i dva lova�ka dru�tva, LD "Zapre�i�" i LD "Kuna" Jablanovec.

Od jahanja do letenja
Zapre�i� i okolica poznati su po sportu. Uz nogometni stadion i nogometna igrali�ta, tu su i sportske dvorane, kuglane, teniski tereni... Teniski klub "Lamaki" raspola�e otvorenim i zatvorenim teniskim igrali�tima. Na svoje �e do�i i poklonici neuobi�ajenih sportova u nas: baseballa, paraglidinga i letenja zmajevima na motorni pogon. U Konji�kom klubu "Trajbar team" mo�e se rekreativno jahati, poha�ati "obi�nu" �kolu jahanja, pa i, �to je rijetkost u Europi, �kolu sportskog jahanja pod vodstvom trenera koji posjeduje licencu. Klub ima i dvoranu za sportsko jahanje, te kafi� i restoran. Ve� spomenuta motokros staza na Pepa�evom bregu u Prigorju Brdove�kom izuzetno je atraktivna za gledatelje, a u neposrednoj blizini nalaze se sportski tereni TK "Mont Antonio".


Izvor informacija:
Turisti�ka zajednica zagreba�ke �upanije




SAZNAJTE VI�E O HRVATSKOJ, ZAGREBU, I ZAGREBA�KOJ �UPANIJI



TURISTI�KA ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA

 


HRVATSKA TURISTI�KA ZAJEDNICA

 

TURISTI�KA ZAJEDNICA ZAGREBA�KE �UPANIJE