DRA� TUROPOLJA I VUKOMERI�KIH GORICA Jugoisti�no od Zagreba, na bre�uljkastom dijelu Vukomeri�kih gorica i nizinskom dijelu Turopolja, od rijeke Save na sjeveroistoku i Kupe na jugozapadu, prostire se, na povr�ini od 566 �etvornih kilometara, velikogori�ko podru�je. U gradu Velika Gorica i u op�inama Pokupsko, Orle i Kravarsko i njihovim naseljima �ivi oko 70.000 stanovnika. Gospodarska je osnova drvna, prehrambena, gra�evinska, ko�na i grafi�ka industrija, te poljodjelstvo.

Kraj je bogat kulturno-povijesnim znamenitostima, od prapovijesti do na�ega doba, sakralnim i etnolo�kim spomenicima. Posebna su, jedinstvena vrijednost Turopolja drvene kapelice i plemicke kurije, takozvane turopoljske ljepotice. Blizina Vukomerickih gorica, rijeka Lomnice, Save i Odre upotpunjuje raznolikost turopoljskog kraja. Podrucje je bogato hrastom, koji je jedan od glavnih prirodnih resursa. Hrast je i omogucio cuvenu gradnju sakralnih i drugih objekata od drva, a stari "turski" hrast lu�njak, nedaleko od Velike Gorice, posebno je za�ticeni objekt - spomenik prirode.

VELIKA GORICA je samo 16 kilometara udaljena od Zagreba, zapravo je na neki nacin i dio �ireg gradskog podrucja, s kojim je povezana brzom prometnicom. U neposrednoj blizini u selu Pleso smje�tena je Zracna luka Zagreb. Kroz Veliku Goricu prolazi i magistralna cestovna prometnica Zagreb - Sisak, kao i �eljeznicka pruga Zagreb - Sisak. U gradu �ivi oko 33.000 stanovnika. Nedaleko Velike Gorice je i veliko kri�anje autocesta, koje gradu daje izuzetno dobar geoprometni polo�aj.

U Velikoj Gorici i bli�oj okolici nalaze se vrijedna arheolo�ka nalazi�ta. Potjecu iz doba prapovijesti (kultura grobnih polja sa �arama), antike (rimski ranocarski grobovi) i ranoga srednjeg vijeka (razni predmeti, keramika u upotrebi u karolin�kome kulturnome krugu).

ANDAUTONIJA - OSTAV�TINA RIMLJANA Izuzetno vrijedni i znacajni arheolo�ki nalazi otkriveni su u �citarjevu, naselju osam kilometara sjeverozapadno od Velike Gorice. Tu se nalazila Andautonija, sjedi�te ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije. Grad je bio izgraden u obliku nepravilna �estorokuta. Pronadeni su temelji rimskih zdanja, termalni kompleks, dijelovi ceste, ostavi zidnih slika s ornamentima, �tukaturama s biljnim ukrasima, orude, posude, staklene posude, nakit, novac careva iz razdoblja od Tita do Valesa, od I. do IV. stoljeca. Tu su i natpisi Herenije Etruscile iz sredine III. stoljeca, �rtvenik bogu rijeke Save. Nadeni su i reljefi, a reljef s Nemezom upucuje na mogucnost da su odr�avane i gladijatorske igre, mo�da u amfiteatru izgradenom od drva. Kameni spomenici pronadeni su po seljackim dvori�tima. Tragovi rimskog doba nadeni su i u Donjoj Lomnici (pet kilometara zapadno od Velike Gorice): ostaci rimske ceste i grob iz II. stoljeca. U Bu�evcu (10 kilometara jugoistocno od Velike Gorice) takoder su pronadeni ostaci rimske ceste. Informacije o lokalitetu u Muzeju Turopolja.

U �citarjevu, vrijedno je pogledati crkvu sv. Martina, koja se spominje od 1334. godine. Crkva je preuredena u prvoj polovici XVIII. stoljeca. To je jednobrodna gradevina, sa sakristijom pokraj zaobljena sveti�ta, zvonikom uz glavno procelje i bocnom kapelom, koja je stariji dio crkve. Oko crkve je zidana ograda iz 1772. godine. U njoj je djelomice sacuvana barokna oprema: Pieta iz 1732. godine, kipovi, pacifikal (iz 1698. godine), pokaznica (1765.), dva relikvijara, zvona iz 1630. i iz 1761. godine. Pil Tu�noga Krista potjece iz 1771. godine.

PLEMENITA OPCINA TUROPOLJSKA Velikogorocki kraj obiluje i vrijednom spomenicima iz kasnijih razdoblja. U samom sredi�tu Velike Gorice nalazi se takozvani Turopoljski grad. To je jednokratna zgrada pravokutne osnove, s trijemom u prizemlju prema parku. Podignuta je oko 1765. godine. U njoj je nekoc bilo sjedi�te "Plemenite opcine Turopoljske". U dvorani na katu, ukra�enoj �tukaturama i fresko-ukrasima, odr�avala su se "spravi�ca", odnosno skup�tine. U toj je zgradi danas smje�ten Muzej Turopolja, koji je osnovan 1960. godine. Muzej raspola�e arheolo�kom, etnografskom i kulturno-povijesnom zbirkom. �upnu crkvu Navje�tenja Marijina, koja je gradena od 1686. do 1990. godine, u duhu klasicizma restaurirao je 1893. godine H. Boll�. Iz toga je doba i crkveni namje�taj.

U Donjoj Lomnici plijeni pa�nju drvena jednokatna kurija Modic-Bedekovica iz 1806. godine. Ona s gospodarskim zgradama i drvecem cini skladan ambijent. Kurija je lijepi primjer autohtone svjetovne ladanjske arhitekture, kakvu je gradilo ni�e plemstvo.

Devet kilometara zapadno od Velike Gorice nalazi se barokni dvorac Lukavec. Tlocrtno je zasnovan kao cetvorokutni ka�tel, s unutra�njim dvori�tem, u kojem se ni�u arkade i s cetiri prizmaticne kule na uglovima. Iznad ulaza s baroknim portalom i grbom, iz 1752. godine, uzdi�e se visoki toranj. Pod njim je bila kapela sv. Lucije, za�titnice Turopolja, u kojoj su se odr�avala "spravi�ca", skup�tine turopoljskog plemstva. Dvorac je okru�en opkopima i ima pu�karnice. Prije dvorca, na istom je mjestu stajao grad podignut od drvene grade, koji se spominje od XV. stoljeca.

U Vukovini, cetiri kilometra jugoistocno od Velike Gorice, nalazi se kasnobarokno-klasicisticka �upna crkva sv. Marije od Pohoda. To je crkva s jednim brodom, nad kojim je kupola s lanternom, ima zaobljenu apsidu sveti�ta i kraj njega sakristiju. Zvonik je prigraden. Namje�taj u crkvi je iz vremena pregradnje, koja je obavljena oko 1805. godine, te iz doba baroka (pacifikal, kale�). U susjednom Starom Cicu treba pogledati drvenu �upnu kuriju na kat iz 1831. godine. Jednobrodna drvena kurija zvana Alapic, s detaljima u stilu rokokoa, ima visoki krov na cetiri vode.

DRVENE LJEPOTICE Turopolje je nadaleko znano po svojoj drvenoj arhitekturi. Svjetovna i sakralna seljacka drvena gradevina ima ista svojstva, kori�teni su isti elementi i materijali, a primjenjivan je rustikalan nacin obrade. Razlika je jedino u tome �to su graditelji crkava (paliri) imali vi�e mogucnosti da poka�u svoje umjetnicke sposobnosti prilikom ukra�avanja crkve.

Jedno od obilje�ja drvenih turopoljskih crkava, napose onih iz ranijih vremena, bila su predvorja, ponekad oslikana. Ukra�avali su se zidovi i tabulat, a ponekad i pjevali�ta. Gotovo uvijek te su crkve imale tornjic iznad predvorja. Pod je crkava bio uglavnom od opeke, a ponegdje i od hrastovine. Inventar je, gotovo u pravilu, bio barokni, pokad�to rustificiran.

Drvena kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki najatraktivniji je i najreprezentativniji primjer drvene sakralne arhitekture u nas. Podignuta je 1642. godine, a pregradivana je u nekoliko navrata. Njezin dana�nji izgled potjece iz otprilike 1867. godine, kada dobiva zvonik pred glavnim proceljem, koji je temeljito restauriran od 1972. do 1977. godine. To je jednobrodna kapela s trostrano zavr�enim sveti�tem, pokraj kojega je sakristija. Kapela je bogato ukra�ena. Tabulat s kasetama oslikan je biljnim motivima, dok je drvena oplata stijena u unutra�njosti oslikana uresima, buketima cvijeca u vazama i likovima svetaca, medu kojima je ikonografski najzanimljivija sveta K�mmernisse, s donatorom M. Basarovicem (1759. godina). Oslikavanje kapele, na kojem je radilo vi�e majstora, trajalo je od 1710. do 1759. godine. Najstariji je sloj iz 1699. godine uni�ten. Krilni oltar sv. Barbare (1679. godina) oslikan je prizorima iz �ivota svetice i Muke Kristove. Tu su i oltari Bla�ene Djevice Marije Snje�ne iz 1701. godine i Uza�ca Gospodnjega iz 1759. godine. Zvono iz 1642. godine rad je C. Seissera iz Graza.

Drvena kapela sv. Apostola u Bu�evcu potjece iz 1768. godine. Unutra�njost je oslikana figuralno i ornamentalno. Ima oltare, kale�e, misno ruho iz razdoblja od XVII. do XIX. stoljeca. U Plesu, na Ple�kom polju, pokraj Zracne luke Zagreb, nalazi se kapelica Ranjenog Isusa, koju je 1758. godine podigla i opremila udovica plemica Ladislava Plepelica. Kapelu su obnavljali domaci majstori, a danas je posebna po dekoraciji procelja.

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici prvi se puta spominje 1678. godine, kasnije je dogradivana i popravljana, iznova gradena. Dana�nja je kapela podignuta 1888. godine, na mjestu na kojem su stajale prija�nje. Kapelu sv. Roka u Cvetkovic-brdu poceli su graditi 1867. godine, ali je posvecena tek 1888. godine.

TRADICIJA DRVENE GRADNJE Velicine drvenih crkava u Turopolju krecu se u rasponu od 4 X 2 metra, u Gustelnici, do otprilike 18 X 6 metara u Velikoj Mlaki. Iako se tradicija drvene gradnje u Turopolju zadr�ala dugo, do duboko u XX. stoljece, do danas se na tom podrucju uspjelo zadr�ati samo pet drvenih sakralnih objekata. To su kapele u Bu�evcu, Cvetkovic-brdu, Gustelnici, Plesu i Velikoj Mlaki. Pridoda li se tome i �est crkava i kapelica koje se nalaze u susjedstvu, na podrucju koje je donekle izvan turopoljskih granica, ostaje ih ukupno samo 11 sacuvanih.

NAJVI�I DOMET GRADITELJSTVA Drvene crkve, crkvice i kapelice svakako predstavljaju posebnu, jedinstvenu vrijednost Turopolja, a njihovo postojanje mo�e se pratiti vec od ranog srednjeg vijeka. �tovi�e, u XVII. se stoljecu gotovo uobicajilo da se cak i one crkve koje su bile zidane, ukoliko bi bile razorene za napada Turaka, ponovno podi�u od drvene grade.

Drvene crkve i kapele Turopolja predstavljaju najvi�i domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na podrucju sjeverne Hrvatske.

KRAVARSKO, POKUPSKO Kravarsko se kao �upa spominje vrlo rano, vec 1334. godine, zajedno sa svojom srednjovjekovnom crkvom. Godine 1874. sagradena je nova crkva, posvecena Uzvi�enju sv. Kri�a, a nalazi se na najvecoj uzvisini sela. Iduci pokupskom magistralom od Kravarskog sti�e se u Gornji Hru�evec, kojeg cini niz zaselaka razasutih po okolnim brdima. Tu je radio i taj kraj o�ivio u svojim djelima Slavko Kolar, poznati hrvatski knji�evnik.

Pokupsko je centar srednjeg Pokuplja, a povijest mjesta se�e u daleku pro�lost. �upa Pokupsko prvi se puta spominje oko 1650. godine. U Pokupskom se nalazi �upna crkva sv. Ladislava, podignuta u razdoblju od 1736. do 1739. godine. �iroka lada natkrivena je pandantivnom kupolom, a vanj�tina je nagla�eno uzgibana. U trenutku kada je podignuta, crkva je predstavljala novi tip sakralanog zdanja, po uzoru na ce�ku graditeljsku obitelj Dientzenhofer. U unutra�njosti crkve je vrijedan barokni inventar. Crkva je u domovinskom ratu stradala od granatiranja.

U Gladovcu Pokupskom nalazi se jedna od najvecih drvenih kapela, kapela Svetog trojstva, koja je sagradena 1847. godine. U Cerju Pokupskom drvena je kapelica sv. Petra i Pavla, podignuta 1932. godine. U velikom selu Lijevi �tefanki stoji stara drvena kapela sv. Jurja s pocetka XVIII. stoljeca, biser drvenog graditeljstva. Ako se skrene s ceste koja vodi u Pisarovinu, sti�e se do Lukinic Brda, u kojem se nalazi drvena kapela sv. Ivana Krstitelja iz 1909. godine.

Kultura, zabava, rekreacija U Velikoj se Gorici tijekom godine organizira nekoliko atraktivnih priredbi: veliki i mali fa�nik, Medunarodna turopoljska utrka u organizaciji Plemenite opcine Turopoljske, Turopoljsko Jurjevo u travnju, Goricke veceri, Medunarodni susret folklornih dru�tava u lipnju, Motorijada, Medunarodna revija ma�oretkinja, Pivijada... Poklonici umjetnosti svakako trebaju zaviriti u galeriju Gal�enica koja djeluje u sklopu Puckog otvorenog ucili�ta i Galeriju "Kordic", osnovanu 1986. godine, jednu od prvih privatnih galerija u Hrvatskoj, te u Muzej Turopolja.

Sporta�i i rekreativni mogu u�ivati u kupanju, skijanju na vodi i ostalim aktivnostima na jezeru Cice, nedaleko od Velike Gorice. Lovcima i ribolovcima bit ce zanimljiva i �ira okolica s Turopoljskim lugom.

Izvor informacija:

Turisti�ka zajednica zagreba�ke �upanije