Općina Dubravica je smještena u najsjeverozapadnijem dijelu Zagrebačke županije. Sa sjevera graniči Krapinsko - zagorskom županijom i Općinom Kraljevce na Sutli, sa istoka Općinom Luka i gradom Zaprešićem, sa jugoistoka Općinom Pušća, na jugu sa Općinom Marija Gorica, a zapadno je oplakuje rijeka Sutla na kojoj je i državna granica sa Republikom Slovenijom. Općina pokriva veliki dio plodne Sutlanske doline na zapadu, a njeni istočni dijelovi su živopisni zagorsko - prigorski pitomi brežuljci.
Samo ime Dubravica potječe od hrastove šume Dubrave kojom je nekada bilo pokriveno cijelo područje Općine, pa i danas nije rijetkost naći tipične šumske biljke poput šumarice ili šafrana, kao i pokoje stablo hrasta na livadama u dolini rijeke Sutle.
Prema spomenici župnog ureda iz župe Sv. Ane u Rozgi Općina Dubravica se spominje već 1884. godine.

Općina Dubravica je ponovno osnovana 1926. godine izdvajanjem iz tadašnje Općine Kraljevce na Sutli, a u okviru kotara Klanjec. 1955. godine Općina Dubravica je ukinuta i priključena novo formiranoj Općini Zaprešić – kotar Zagreb.

Ustrojavanjem nove lokalne uprave i samouprave 1993. godine potpada pod Općinu Kupljenski Hruševec, koja nikada nije konstituirana, a čije je zakonsko ustrojstvo izazvalo veliko nezadovoljstvo pučanstva.

1995. godine Zakonom o Zagrebačkoj županiji (N.N. 69.795.) od 22. rujna 1995. godine ponovno je utemeljena Općina Dubravica. Nakon provedenih izbora za lokalnu upravu i samoupravu 29. listopada 1995. godine vlast u Općini dobiva HSS (Hrvatska seljačka stranka).
Dana 25. studenog 1995. godine održana je konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća u lovačkom domu u Dubravici. Vijeće je bilo sastavljeno od 16 vijećnika i to 10 vijećnika HSS i 6 vijećnika HDZ (Hrvatska demokratska zajednica).

Za prvog predsjednika Općinskog vijeća izabran je Stjepan Vajdić dipl. ing. iz Dubravice, a za prvog načelnika Općine izabrana je Josipa Šmaguc dipl. ing. iz Dubravice.
Ukupna površina Općine Dubravica je cca 2500 ha, a ona prema popisu iz 1991. godine ima 1557 žitelja. Općina je udaljena cca 30 km od hrvatske metropole Zagreba, a njezinim teritorijem prolazi pruga Zagreb - Kumrovec kao i županijska cesta Zagreb - Klanjec.

Grb Općine Dubravica ima oblik poluokruglog štita, gdje se na srebrnom polju nalazi zelena (endemska) biljka rosika - mesožderka. U dnu je lijevo i desno po jedna bodljikava hvataljka, a gore u vrhu stabljike dva bijela cvijeta i dva pupoljka.

Zaprešić
Grad Zaprešić, središte cijeloga kraja, nalazi se 17 kilometara zapadno od Zagreba, na nadmorskoj visini od 130 metara. Na regionalnoj je cestovnoj i željezničkoj prometnici, te uz međunarodnu željezničku prugu koja vodi od Zagreba do Ljubljane i dalje u srednju i zapadnu Europu. U gradu s više od 20.000 stanovnika u gospodarstvu pretežu industrija keramike, porculana i vatrostalnih proizvoda, kemijska i kovinska industrija, proizvodnja tehničkog plina.

Novi dvori Jelačićevi

Sam grad Zaprešić i njegova neposredna okolica nudi više atraktivnih turističkih sadržaja. Najljepši su i najzanimljiviji, dakako, dvorci. Ponajprije valja spomenuti Nove dvore Jelačićeve, jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju. Jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Iako izuzetno vrijedna baština, Novi su dvori nakon 1945. godine bili prepušteni propadanju i zubu vremena, da bi se 1991. godine počelo s djelomičnom obnovom.

Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori, na površini od 20,5 hektara, čine dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Curia nova, Novi dvori, spominju se pod tim imenom već potkraj XVI. stoljeća, kao jedna od plemićko-vlastelinskih kurija susedgradsko-stubičkih posjeda, u vlasništvu Zrinskih, vlasnika Susedgrada (Starih dvora). Ipak, u sudski ovjerenu dokumentu iz 1852. godine kao doba njihova utemeljenja novodi se 1611. godine. Dvorac je tada zapravo bio obična jednokatna plemićka kurija, sagrađen uglavnom od drveta.

Ban Josip Jelačić
Josip Jelačić (1801. - 1859.) bio je imenovan hrvatskim banom 1848. godine i tu je funkciju imao sve do svoje smrti. U povijesti je ostao upamćen i kao ban koji je 1848. godine ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj. U drugoj polovici XIX. stoljeća na glavnom zagrebačkom trgu bio mu je podignut spomenik, rad bečkog umjetnika Antona Fernkorna. Poslije drugog svjetskog rata spomenik je uklonjen i raskomadan. Na sreću, očuvan je, obnovljen i 1990. godine vraćen na središnji trg, kojem je ponovno vraćeno i Jelačićevo ime.

Vlasnici Novih dvora bili su Zrinski, Čikulini, Sermagei, Festetići i grofovi Erdödy, od kojih ih je 1851. godine kupio hrvatski ban Josip Jelačić. U vlasništvu obitelji Jelačić Novi su dvori ostali do 1934. godine, kada su ih kćeri Đure Jelačića, Vera i Anka, oporukom i dobrotvornom zakladom ostavile hrvatskom narodu.

Ban Josip Jelačić dao je dograditi i preurediti i dvorac i cijelo imanje. U istočnom dijelu dvorac je dograđen za 18 metara, proširen je i preuređen kat dvorca, prekriven je crijepom, uređen je veliki podrum i pročelje. Oko dvorca uređen je i perivoj. Godine 1855. Jelačić je na livadi pokraj dvorca sagradio neogotičku kapelu sv. Josipa. Kada je iznenada, u rujnu 1855. godine, u Češkoj umrla Jelačićeva devetomjesečna kćerkica Ana, u kapeli je na brzinu izgrađena grobnica u kojoj je sahranjena. U tu su grobnicu kasnije sahranjeni i sam ban Josip Jelačić, 26. svibnja 1859. godine i njegov brat Antun, 1875. godine. Poslije 1945. godine sav je inventar iz kapele nestao, kasnije je bila oskrvnjena i grobnica. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, posmrtni su ostaci privremeno preneseni na Mirogoj, a u listopadu 1992. godine položeni su u obnovljenu obiteljsku grobnicu. Tu je neogotičku obiteljsku grobnicu od bijelog kamena (donijetog s katedrale poslije potresa koji ju je teško oštetio), po projektima H. Bolléa, sagradio kipar I. Franz 1884. godine. Grof Đuro Jelačić dao ju je napraviti u skladu s oporukom svoga brata Josipa.

Sačuvani i djelomično obnovljeni gospodarski objekti također su vrijednost Novih dvora. Okrugla "vršilnica" je najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz XVII. stoljeća. Nekadašnje spremište plodina, trokatna žitnica, uređeno je 1987. godine kao Galerija "Matija Skurjeni". U njoj je stalni postav slika znamenitog umjetnika naive Skurjenija, kao i povijesna foto-izložba "Novi dvori Jelačićevi".

Od dvorca do dvorca

Dvorac Lužnica jednokatno je barokno zdanje. Podignut je početkom XVIII. stoljeća. Udaljen je jedan kilometar od Zaprešića i spomenik je prve kategorije. Nekoć je bio u posjedi obitelji Rauch. Ima tri krila, tlocrt je u obliku slova U. Njegovo je srednje krilo naglašeno rizalitom, a na uglovima cilindričnim kulama. Iznad glavnog ulaza, koji se nalazi nasuprot parku, prostrani je balkon. Na pročeljima dvorca, iznad prozora, reljefno su napravljena različita poprsja. U dvorskoj je kapeli oltar iz doba rokokoa. Spomenik je prve kategorije.

Dvorac Januševec, šest kilometara zapadno od Zaprešića, najljepši je klasicistički dvorac u Hrvatskoj. Dao ga je graditi, po svemu sudeći oko 1830. godine, general Vrkljan, ministar Marije Lujze, nadvojvotkinje od Parme, druge Napoleonove žene. Planove je vjerojatno izradio B. Felbinger. Kasnije, 1845. godine, dvorac je kupio E. Corberon, a potom je često mijenjao vlasnike. U svibnju 1945. godine stradao je od eksplozije. Građevinska obnova je obavljena. Tlocrt dvorca je pravokutan, glavna os u smjeru sjever-jug naglašena je porticima sa stupovima, a na zapadnoj se strani nalazi lođa. Središnja okrugla dvorana ima kupolu promjera osam metara, a visoka je 11 metara. Neke su prostorije dvorca Januševec bile ukrašene zidnim slikama veduta različitih gradova. Uz dvorac se nalazi park. Spomenik je nulte kategorije.

Sedam kilometara od Zaprešića nalazi se dvorac Laduč. Sagradio ga je, za vlasnika imanja Laduč, baruna Vladimira Vranyczanyja, arhitekt K. Waidman 1882. godine. To je jednokatni dvorac s altanom na pročelju. Svečano dvokrilno stubište, s kamenim balustradama, vodi na prvi kat. Tamo je stropove sjajnim dekoracijama oslikao Ivan Klausen. Prostor pred dvorcem krasi vrt francuskog tipa.

Barokni dvorac obitelji Oršić u Gornjoj Bistri podignut je u drugoj polovici XVIII. stoljeća. To je jednokatno zdanje, skladnih proporcija, tlocrtno izgrađeno u obliku slova U, s reprezentativnim portalom i s dvorskom kapelom postrance. U središnjoj ovalnoj dvorani nalaze se iluzionističke slike mitološkog sadržaja iz 1778. godine. Oko dvorca je prostrani park s alejom. Spomenik je nulte kategorije.

Dvorac Jakovlje ističe se parkom skulptura na otvorenom.

Crkve zaprešićkog kraja

Nisu samo dvorci turistički adut zaprešićkog kraja. Vrijedi vidjeti i druge povijesne i kulturne spomenike. U samom gradu Zaprešiću nalazi se spomen obilježje poginulima u Domovinskom ratu, rad akademskog kipara Drage Grgasa - Belog, tu je i spomenik Anti Kovačiću, autora Jure Žaje, a valja pogledati i parkovne skulpture Lopatića, Vončine i Grgasa. U Brdovcu, tri kilometara sjeverozapadno od Zaprešića, koji se prvi puta spominje 1334. godine, nalazi se barokna župna crkva sv. Vida i zvonik s puškarnicama. U Brdovcu je 1973. godine utemeljen Zavičajni muzej s povijesnom i etnografskom zbirkom. U sastavu muzeja djeluje i Likovni salon. U baroknoj župnoj crkvi sv. Jurja u Donjoj Pušći, sedam kilometara sjeverno od Zaprešića, sačuvana su tri klasicistička oltara, propovjedaonica i klupa, te dva kaleža iz XVIII. stoljeća. U kapeli Majke Božje Čislavske nalazi se barokni glavni oltar iz 1722. godine, dva oltara u rokoko stilu, propovjedaonica s oslikanim evanđelistima, ciklus slika križnog puta. Uz glavnu je cestu barokni kameni kip sv. Florijana iz 1778. godine.

U Mariji Gorici, devet kilometara od Zaprešića, župna je (nekoć franjevačka) crkva sv. Marije od Pohoda iz sredine XVIII. stoljeća. Ta barokna crkva ima četverokutno svetište, uz koje je sakristija, te zvonik uz glavno pročelje. U crkvi se nalazi drveni gotički kip Madone, iz prve polovice XV. stoljeća, nadgrobna ploča s reljefom ogulinskog kapetana M. Mogorića iz 1679. godine, barokni kameni glavni oltar, te drveni oltari, ispovjedaonice, propovjedaonica (iz 1762. godine), orgulje (iz 1759. godine). Nedaleko od crkve je župna kurija, te spomenik književniku A. Kovačiću, rad V. Radauša.

Crkva sv. Nikole u Poljanici podignuta je 1631. godine, a obnovljena 1925. Spomenik Augustu Šenoi nalazi se u Jablanovcu, a vrijedno je posjetiti i razgledati i poznate Kamene svatove.

Povijesni i kulturni spomenici općine Dubravica su župni dvor u Rozgi, spomenik nulte kategorije, crkva sv. Ane u Rozgi iz 1842. godine, kapela na mjesnom groblju u Rozgi, čiji dio građevina potreče iz 1609. godine. Dubravica je rodno mjesto Pavla Štoosa, na čijoj se rodnoj kući nalazi spomen-ploča. Prirodne znamenitosti u općini Dubravica su eko nalazište biljke mesožderke i šuma Cret u Lugarskom brijegu.

Općina Luka, pak, puna je tipičnih zagorskih brežuljaka, potoka, močvara i šumaraka. Taj je kraj vrlo pogodan za izlete, rekreacijsko pješačenje i ribolov. U Luci je i poznato izletište "Dva potoka", Ulica B. Masnjaka 122, tel: +385 1 3393-484, koje pruža usluge seoskog turizma.

Čuvanje tradicije

U Zaprešiću i okolici njeguju se stari narodni običaji i čuva etnološko blago. Svoj doprinos tome, osim udruga koje su si to stavile u zadaću, daju i zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke" i "Plemićka mladež Zaprešića", koja raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima podsjeća na povijest, na Jelačićeve dane.

Na području Brdovca djeluju dva kulturno-umjetnička društva: "Januševec" i "Mihovil Krušlin". Nadaleko je poznat i Župski pjevački zbor "Svetog Vida". U općini Luka djeluju mažoretkinje "Lučanke", kao i limena glazba.

Zaprešić i okolica domaćini su i organizatori brojnih tradicionalnih i prigodnih kulturnih, zabavnih i sportskih priredbi. U svibnju i listopadu, povodom obljetnica smrti i rođenja bana Josipa Jelačića, održavaju se Jelačićevi dani, niz prigodnih manifestacija. U veljači se održava "Fašnički špancir". U srpnju se, uz zagrebačku Međunarodnu smotru folklora, organiziraju "Žetelačke svečanosti". Od sportskih priredbi valja spomenuti državno prvenstvo u motokrosu na Pepačevom bregu u Savskom Marofu, koje se tradicionalno održava na Uskrsni ponedjeljak, prvenstvo u motornom letenju zmajevima u svibnju, konjički turnir u organizaciji "Trajbar teama" u svibnju i listopadu, stolnoteniski turnir "Memorijal Jože Vogrinca" u lipnju, biciklističku utrku Memorijal V. Horvatića u rujnu.

U općini se Luka svake godine održava tradicionalno veliko proštenje uz blagdan svetog Roka. Organiziraju se i vesele fašničke povorke.

Ornitološki rezervat
I ljubitelji prirode i rekreativci doći će na svoje u zaprešićkom kraju. Južno od središta Zaprešića, prema Savi, nalazi se jezero Zajarki, nastalo iskapanjem šljunka. Još dalje prema Savi posebni je ornitološki rezervat Zaprešić - Sava. Obrastao je šumom, gustom niskom vegetacijom, koju presijecaju močvarne livade. Posebno je značajan za gniježđenje i seobu ptica. Obližnje rijeke Krapina i Sava s rukavcima, baš kao i spomenuto jezero Zajarki, na kojem postoji ekonomski ribnjak, pravi su raj za sportske ribolovce. U Zaprešiću djeluju i dva lovačka društva, LD "Zaprešić" i LD "Kuna" Jablanovec.

Od jahanja do letenja
Zaprešić i okolica poznati su po sportu. Uz nogometni stadion i nogometna igrališta, tu su i sportske dvorane, kuglane, teniski tereni... Teniski klub "Lamaki" raspolaže otvorenim i zatvorenim teniskim igralištima. Na svoje će doći i poklonici neuobičajenih sportova u nas: baseballa, paraglidinga i letenja zmajevima na motorni pogon. U Konjičkom klubu "Trajbar team" može se rekreativno jahati, pohađati "običnu" školu jahanja, pa i, što je rijetkost u Europi, školu sportskog jahanja pod vodstvom trenera koji posjeduje licencu. Klub ima i dvoranu za sportsko jahanje, te kafić i restoran. Već spomenuta motokros staza na Pepačevom bregu u Prigorju Brdovečkom izuzetno je atraktivna za gledatelje, a u neposrednoj blizini nalaze se sportski tereni TK "Mont Antonio".