Sve je u glavi

Glavni ciljevi mentalnog treniranja
Svako bi ljudsko biće trebalo, s vremena na vrijeme, analizirati svoju motivaciju, stav i ponašanje u različitim situacijama. U orijentacijskom trčanju trebamo razviti svoje mentalne procese kako bi bili sposobni:

1. učiti sigurne rutine u pripremama prije starta;
2. zadržati visoku razinu koncentraciju tijekom cijele utrke, od starta do cilja
3. predvidjeti iznenadne situacije koje se pojavljuju i stres kao njihovu posljedicu -   uvijek trebamo znati što ćemo napraviti kad se pojavi problem, ne ako.

Većina naših aktivnosti proizlazi iz razmišljanja na koje možemo djelovati našom voljom. Mentalni trening se često smatra područjem koje je teško i "opasno". Upotrijebimo izraz koji znači "rad sa razmišljanjem djeluje na vaše ponašanje što vodi do boljih rezultata". Odbacite vaše sumnje i počnite s nekim jednostavnim stvarima!

Pozitivan pristup i volja
Pozitivan pristup i volja da savršeno izvršenje zadatka nije nešto što dolazi samo od sebe. To je nešto na čemu treba raditi dulje vremena.

Pročitajte definiciju i razmislite:"Volja je svjesna organizacija i samo-regulacija aktivnosti i ponašanja pojedinca usmjerena prema svladavanju teškoća za postizanjem postavljenih ciljeva."

Da li je sva jednostavnost našega sporta izražena s nekoliko kompliciranih rječi? U orijentacijskom trčanju istaknuo bih riječi svjestan i ciljevi. U natjecateljskoj situaciji imamo mnogo čimbenika koji odvlače pažnju i time smanjuju našu razinu koncentracije. Mi ih jednostavno moramo prihvatiti, posebno tijekom utrke. Nemojte posvetiti svoje misli suparnicima. Tako im ne možete naštetiti - jedino što možete jest otrčati svoju dobru utrku.

Probajte sve negativne misli preokrenuti u pozitivne, i ne započinjite kritizirajuće diskusije prije starta. Teren, karta, staza, vrijeme, udaljenost za hodanje itd. su takvi kakvi jesu.

Prisjetite se stvari koje dobro radite. Ne razmišljajte na obrambeni način, napravite od utrke izazov: "Ja hoću, ja mogu, ja imam hrabrosti." To su neke klasične fraze sportske psihologije. Opušten ali i borben osjećaj važan je u svim sportovima

Realni ciljevi daju pravu motivaciju
Motivacija je najvažniji čimbenik u postizanju cilja. Trenutna situacija? Što treba napraviti? Neka bude kako bude! Postavljajući si prave ciljeve ciljeve, postižete bolje rezultate na treninzima i natjecanjima, manje ste uznemireni porazom, imate bolju koncentraciju i veće samopouzdanje te uživate više u sportu.
Postavite si realne ciljeve za treninge. Razina orijentacijskih vještina i fizičke pripremljenosti, te sposobnost da ih kombinirate određuje vaš rezultat. Panirajući i retrospektivno analizirajući rezultate, često nije važno pratiti samo plasman, već pažnju treba obratiti i na napredovanje i na treninge. U cjelini to vam pomaže da dulji vremenski period radite pravilno.

Postavite si neke krajnje ciljeve, za tekuću godinu , i za cijelu karijeru. Morate biti svjesni zašto sve to činite! Definirajte si neke usputne ciljeve kako bi mogli provjeriti da li ste na pravom putu prema vašem krajnjem cilju.

Najvažnija stvar je da stvarno vjerujete u svoje postavljene ciljeve i da su oni realni (ali dovoljno visoki).

Na natjecanjima, pobjeda može normalni biti krajnji cilj, no nemojte o njoj razmišljati tijekom trke! Organizatori brinu o rezultatima tako da ćete znati da li ste sretni pobjednik dana ili trebate čestitati nekom drugom.

Naš cilj uvijek mora biti da se utrka otrči najbolje što se može, plasman je direktna posljedica. U šumi ste sami i nitko osim vas ne utječe na vaš rezultat. Ne zaboravite da vi (i samo vi) odgovorate za vlastiti uspjeh.

Predstartne rutine daju sigurnost
Uobičajne rutine tijekom natjecateljskog dana (na mjestu natjecanja i na startnom prostoru) daju osjećaj sigurnosti. Kada sve teče prema planu i kako treba natjecatelj se osjeća odlično. Provjerite opremu, dođite ranije na start kako bi imali dovoljno vremena za zagrijavanje.

Ponavljajte si najvažnije stvari koje trebate učiniti tijekom te utrke. Što vam je danas posebno važno? Razmišljajte pozitivno "Napraviti ću to i to...", umjesto "moram izbjeći to... ili "ne smijem ...." U svim slučajevima "Razmišljajte".

U mislima ponovite sve normalne situacije tijekom utrke. Morate znati što učiniti kada.... Pronađite rješenja za sve moguće probleme koji bi mogli iskrsnuti prije same utrke.

Ako ste zbog utrke vrlo zabrinuti, pokušajte razmišljati o vašem učinku na tri načina: (a) "učinak iz snova", sve ide idealno; (b) "normalan učinak", uobičajno događanje; (c) "minimalni učinak". Takvim načinom razmišljanja lakše zadržavate misli na učinku i manje razmišljate o konačnom plasmanu i posljedicama takvog plasmana. Nakon slabog rezultata vaš trening bi se trebao pojačati.

Svjesna realizacija
Orijentacijsko trčanje je smisleni sport, stoga u njemu ne postoji "ako" ili "sreća"! Uspješno se baviti orijentacijskim trčanjem znači pravilno i dobro planirati. Analiza provedena među 32 finska elitna trkača pokazala je da su čak 93% svih izgubljenih utrka rezultat loše pripremljenosti tj. lošeg ili nikakvog plana, a samo 7% rezultat "normalne pogreške" ili nemogučnosti ostvarivanja plana.
Kako bi se orijentacijsko trčanje što više pojednostavilo potrebno je: tijekom cijele utrke biti koncentriran, praviti planove i iste provesti. Planiranje se ne odnosi samo na odabiranje puta nego i na instrukcije kako reagirati u određenoj situaciji, a da to dovede do željenog cilja. U koliko zatreba morate znati što i kako napraviti (reagirati) u određenom trenutku. Rješavanje problema tijekom utrke uvelike utječe na vašu koncentraciju. Stoga umor, izbor puta, pogreške, taktičke stvari itd. treba analizirati nakon utrke ,a ne za vrijeme.

Često nakon vrhunske utrke elitni natjecatelj nema mnogo za reći. " Prošlo je dobro, bez problema, kao sa auto pilotom...". Pokušajte se sjetiti kako ste se osjećali nakon uspješne utrke, utrke na kojoj ste vidjeli da možete!

Pravo iskustvo se također broji
Ukratko sam se pokušao sjetiti nekih mentalnih čimbenika koji utječu na dobar učinak natjecatelja. Sastaviti tablicu tih čimbenika te je analizirati na treningu ili natjecanju može biti od pomoći. Također bi uz običan trening blio dobro imati i sat teorijske nastave (analiza karata).

No da bi se postigli vrhunski rezultati nije dovoljna teorijska nastava, nego je potrebno imati i puno praktičnog iskustva sa različitih tipova terena. Stoga je potrebno, normalno, unutar naših mogućnosti omogućiti juniorima (15-20 g.) što više natjecanja na raznim terenima i u različitim uvjetima.

Današnji vrhunski mladi natjecatelji imaju nešto zajedničko: svi su dobili mnogo "orijentacijskog obrazovanja" u njihovim juniorskim godinama, i svi su oni unaprijedili svoje učinke na mentalnom planu - više ili manje svjesno.

Olli-Pekka Karkkainen